U slučaju kada se između dva pravna lica zaključi ugovor o asignaciji, kojim se regulišu međusobne novčane obaveze nastale u vezi sa nekim drugim pravnim poslom između tih strana pa jedno pravno lice kao asignat sa kojim je poslodavac (kao asignant) zaključio ugovor o asignaciji ispunjava svoju obavezu po osnovu nekog drugog obligaciono-pravnog odnosa, tako što umesto poslodavca vrši plaćanje zarade direktno zaposlenima kod poslodavca, ali bez plaćanja pripadajućih poreza i doprinosa, pravno lice asignat ne bi se moglo smatrati isplatiocem prihoda

"U konkretnom slučaju poslodavac nije u mogućnosti da vrši isplate zarada zaposlenima, s obzirom da je njegov poslovni račun u blokadi, tako da isplatu zarada zaposlenima vrši drugo pravno lice (kao asignat) sa kojim je poslodavac (kao asignant) zaključio ugovor o asignaciji. Obrasce poreskih prijava PP OPJ i PP OD, potpisuje poslodavac i oni se podnose poreskom organu nadležnom prema sedištu poslodavca. Naloge za isplatu zarade izdaje i potpisuje drugo pravno lice (asignat), a u nalogu za prenos u pozivu na broj odobrenja navodi šifru opštine i PIB asignanta (poslodavca). Ugovorom o asignaciji nije precizirano da li se ugovoreni iznos (koji je predmet izmirivanja obaveze asignacijom) odnosi na "neto" ili "bruto" zarade. Asignat (drugo pravno lice) vrši prenos ugovorenog iznosa ("neto") zarade na tekuće račune lica zaposlenih kod poslodavca (asignanta) bez istovremenog izdavanja naloga za plaćanje poreza i doprinosa.

Prema odredbi člana 13. stav 1. Zakona o porezu na dohodak građana ("Sl. glasnik RS", br. 24/2001, 80/2002, 80/2002 - dr. zakon, 135/2004, 62/2006, 65/2006 - ispr., 31/2009 i 44/2009 - dalje: Zakon) pod zaradom u smislu tog zakona smatra se zarada koja se ostvaruje po osnovu radnog odnosa, definisana zakonom kojim se uređuju radni odnosi i druga primanja zaposlenog. Porez na zaradu utvrđuje se i plaća po odbitku, tako što za svakog obveznika i za svaki pojedinačno isplaćeni prihod, isplatilac obračunava, obustavlja i uplaćuje porez na propisane račune u momentu isplate prihoda, u skladu sa propisima koji važe na dan isplate prihoda.

Zakonom o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje ("Sl. glasnik RS", br. 84/2004, 61/2005, 62/2006 i 5/2009) odredbom člana 6. tač. 1) i 2) propisano je da je obveznik doprinosa osiguranik i poslodavac ili isplatilac prihoda, na čiji teret se plaća doprinos, dok je obveznik obračunavanja, odnosno plaćanja doprinosa osiguranik i poslodavac, odnosno drugi isplatilac prihoda koji je dužan da obračuna, odnosno plati doprinos u svoje ime i u svoju korist ili u svoje ime, a u korist osiguranika.

Odredbom člana 46. stav 2. Zakona o platnom prometu ("Sl. list SRJ", br. 3/2002 i 5/2003 i "Sl. glasnik RS", br. 43/2004, 62/2006 i 111/2009 - dr. zakon) propisano je da pravna i fizička lica koja obavljaju delatnost mogu međusobne novčane obaveze izmirivati i ugovaranjem promene poverilaca, odnosno dužnika u određenom obligacionom odnosu (asignacija, cesija i dr.), prebijanjem (kompenzacijom) i na drugi način, u skladu sa zakonom. Izuzetno od toga, odredbom stava 3. tog člana, pored ostalog, propisano je da pravna i fizička lica koja obavljaju delatnost ne mogu izmirivati obaveze po osnovu asignacije ako kao asignanti (uputioci potraživanja) imaju neizmirene obaveze evidentirane kod banke u momentu plaćanja, osim za plaćanja po osnovu isplate zarada i naknada troškova (za dolazak na rad i odlazak s rada i za vreme provedeno na službenom putu u zemlji i inostranstvu), kao i po osnovu drugih primanja (otpremnina, solidarna pomoć) i novčanih naknada iz socijalnog programa za zaposlene kojima prestaje radni odnos u procesu restrukturiranja preduzeća i pripreme za privatizaciju, stečaja i likvidacije.

U slučaju kad se između dva pravna lica zaključi ugovor o asignaciji, kojim se regulišu međusobne novčane obaveze nastale u vezi sa nekim drugim pravnim poslom između tih strana, pa kao u konkretnom slučaju, jedna strana - određeno pravno lice (kao asignat) sa kojim je druga strana - poslodavac (kao asignant) zaključio ugovor o asignaciji, ispunjava svoju obavezu po osnovu nekog drugog obligaciono pravnog odnosa, tako što umesto poslodavca (asignanta) vrši plaćanje zarada direktno zaposlenima kod poslodavca (asignanta), ali bez plaćanja pripadajućih poreza i doprinosa, to pravno lice (asignat) ne bi moglo smatrati isplatiocem prihoda u poreskopravnom smislu s obzirom da između njega i poreskih obveznika (zaposlenih) ne postoji nikakav radno-pravni odnos niti bilo koji drugi pravni odnos iz koga bi mogla da nastane obaveza obračunavanja i plaćanja poreza i doprinosa za obavezno socijalno osiguranje. Dakle, imajući u vidu da u predmetnom slučaju radno-pravni odnos postoji između zaposlenog i poslodavca i da je u vezi sa tim odnosom, sa poreskog aspekta, poslodavac dužan da podnose poreske prijave (obrasce poreskih prijava PP OPJ i PP OD) nadležnom poreskom organu prema sedištu poslodavca, isplatiocem prihoda kao poreskim placem smatra se poslodavac a ne to drugo pravno lice. Naime, to drugo pravno lice na osnovu ugovora o asignaciji kao asignat samo vrši plaćanje jer na taj način izmiruje neku svoju drugu obavezu (prema pravnom licu koje je poslodavac) koja postoji iz nekog drugog određenog obligaciono pravnog odnosa između njih, pa to lice ne bi moglo da se smatra isplatiocem prihoda u poreskopravnom smislu."

(Mišljenje Ministarstva finansija, br. 414-00-164/2009-04 od 16.12.2009. godine)